Spavajte barem 8 sati i živite duže! Lifestyle

Laboratorijski eksperimenti su pokazali da se čovjeku, koji je prethodne noći vrlo malo spavao – recimo, tri do četiri sata – može sljedećeg dana dogoditi da kod otvorenih očiju, zaspi kroz dvije sekunde. Ako se za to vrijeme nalazi za upravljačem automobila, to bi moglo značiti tragediju. Različiti pritisci društvenih obveza (posao, porodica sportske aktivnosti, hobiji) učinili su da nam je ostalo vrlo malo vremena za odmor i spavanje.

Općenito govoreći, odrasla osoba treba spavati jedan sat za svaka dva sata u budnom stanju, što znači da većina ljudi treba oko osam sati spavanja noću. Naravno, neki ljudi trebaju i više, a neki manje. Djeca i tinejdžeri trebaju oko deset sati. Ako ste prošle noći spavali jedan sat manje nego obično, vi nosite taj „dug“ u sljedeći dan. Zbog toga vaša sklonost da ćete tokom dana zaspati ili biti pospani, postaje jača. Očito je, i taj se dug, kao i svaki drugi, mora vratiti.

Opsežno ispitivanje na više od milion osoba pokazalo je da je, nakon praćenja te populacije čak šest godina, nedovoljno sna bilo u jakoj vezi sa – smrtnošću. Ako su ljudi u početku izvještavali da noću spavaju manje od sedam sati, imali su daleko veću vjerojatnost da će umrijeti unutar šest godina, nego oni koji su noću spavali prosječnih sedam sati. Nakon godina daljnjih istraživanja, prvobitni nalazi još uvijek su na snazi. Premda potrebe za snom variraju, osobe koje spavaju u prosjeku osam sati, sklone su živjeti duže.

Istraživanja su potvrdila da nedovoljno spavanja oštećuje kognitivne vještine i fizičko obavljanje poslova, ali još više raspoloženje. Takve su osobe manje sretne, pod većim su stresom, fizički su slabije, a kao posljedica – mentalno i fizički su iscrpljenije. Smanjujući „dug sna“, možemo učiniti da se osjećamo bolje, sretnije, snažnije i vitalnije.

Ne možete „vratiti“, „odraditi“ veliki „dug spavanja“ samo jednim dobrim noćnim snom. Morat ćete „skupiti“ spavanja što je moguće više i, razumljivo, izbjegavati nagomilavanje s još nekim sljedećim „dugom spavanja“.

Međutim, valja uzeti u obzir i biološki rast pojedinog čovjeka. Ako ste, npr. – „ševa“ – jutarnja osoba, vaše najjače stanje budnosti, koncentracije i svježine je upravo u to vrijeme. Takvi ljudi rješavaju svoju potrebu za dodatnim snom odlaskom ranije u krevet. Međutim, „sova“, noćna osoba, možda neće moći zaspati ako ode u krevet rano i učinit će bolje u rješavanju „duga spavanja“ ako ustaje što je moguće kasnije.

Konačno, ako čovjek misli da ima ozbiljnu smetnju spavanja, razumljivo, ne bi trebao oklijevati zatražiti profesionalnu pomoć.(dnevno.hr)